Čuvar državnog pečata

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman imenuje dana 6. lipnja 1995. Ivana Milasa Čuvarom državnog pečata.

Uoči pete godišnjice Dana državnosti, predsjednik RH dr. Franjo Tuđman odlikuje Ivana Milasa Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske te izgradnji i napretku hrvatske države.
Uoči pete godišnjice Dana državnosti, predsjednik RH dr. Franjo Tuđman odlikuje Ivana Milasa Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom za izniman doprinos neovisnosti i cjelovitosti Republike Hrvatske te izgradnji i napretku hrvatske države.

 

Zakon o državnom pečatu (NN 33/95) propisuje da Republike Hrvatska ima veliki i mali državni pečat. Veliki državni pečat utiskuje se na ratifikacijske isprave te na vjerodajnice i pisma ovlaštenja koja potpisuje predsjednik Republike u okviru predstavljanja i zastupanja Republike Hrvatske u inozemstvu. Mali državni pečat koristi se na odluke o proglašenju zakona, odluke ili dodjeli odlikovanja te na druge akte i isprave koje donosi predsjednik Republike.

 

Veliki i mali državni pečat čuva čuvar državnog pečata kojeg imenuje predsjednik Republike Hrvatske. Fizički su čuvani u Uredu predsjednika Republike Hrvatske.

 

Čuvar državnog pečata provjerava jesu li međunarodni ugovori koji obvezuju državu usvojeni po zakonskoj proceduri i jesu li i dalje u državnom interesu kao i u trenutku kada su bili inicirani. Nakon što čuvar državnog pečata ovjeri valjanost donešenog akta, predsjednik Republike ga u ime hrvatske države potpisuje. Uloga čuvara državnog pečata je počasna.

 

Ustoličenje dužnosti čuvara državnog pečata ima svoju simboliku u obnovi tisućljetne tradicije hrvatske državnosti koja proizlazi još od hrvatskog vladara Kralja Krešimira IV. iz 1070 godine. Tako je 1. siječnja 1527. u povodu izbora austrijskog nadvojvode Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja otisnut na Cetingradskoj povelji hrvatski državni pečat Regni Sigillum. Kralj, a poslije hrvatski ban imenuje istaknutu osobu od povjerenja čija je bila dužnost čuvati simbole državnosti, državnog odnosno banskog pečata, takva osoba u hrvatskoj povijesti nosila je naziv prabilježnik. 

 

Posebna je čast bila Ivanu Milasu da je utemeljitelj suvremene hrvatske države i prvi hrvatski predsjednik

dr. Franjo Tuđman upravo njega imenovao na tu časnu dužnost. Nakon predsjednikove smrti 10. prosinca 1999. Milas je na vlastiti zahtjev razriješen dužnosti 30. siječnja 2000. godine, a do danas nije imenovan nasljednik, iako je Zakon još uvijek na snazi.

 

Drugi hrvatski predsjednik Stipe Mesić kao predvoditelj detuđmanizacije kao modela otklanjanja politike hrvatske suverenosti izrugivao se ne samo na simbole hrvatske državnosti, omalovažavao hrvatske branitelje, imao rasističke ispade prema vlastitom narodu u Bosni i Hercegovini - posebno prema Hercegovcima, izdao hrvatske nacionalne interese (npr. nezakonita predaja dokumenata koji su bili klasificirani kao državna tajna itd...), u pogledu uloge instituta čuvara državnog pečata izrugivao se odmah po preuzimanju dužnosti 2000. godine na način da "niti je vidio čuvara, niti je vidio pečat".

 

Čuvar državnog pečata imaju europske države s dugom državnopravnom tradicijom. U Velikoj Britaniji je stoljećima ustoličen Lord Privy Seal koji je visoki državni dužnosnik. U Francuskoj i Italiji dužnost Garde des sceaux (FR) odnosno Guardasigili (IT) po položaju je ministar pravosuđa. U doba predsjednika Tuđmana, državni protokol RH od 1995. do 2000. hijerarhijski definirao je Čuvara državnog pečata na šestom mjestu (prije potpredsjednika Vlade i Sabora).